Razbijanje koda: studija slučaja crven

Abstract: Zbog fizioloških i psiholoških razloga crvenu boju poimamo kao jednu od najistaknutijih i semantički najproduktivnijih primarnih boja. Zbog svojeg stabilnog karaktera uživa i prominentan status među govornicima različitih jezičnih zajednica. Ovaj rad prikazuje paralelnu semasiološku analizu jezičnih izraza s komponentom crvene boje u engleskom i hrvatskom jeziku. Kontrastivnom analizom jezičnih korpusa nastojimo dati uvid u kontekstualne primjere i brojna značenjska proširenja. Primjenjujući teoriju prototipa E. Rosch (1973, 1975) i Lakoffov model radijalnih mreža (1987), proširenja polisemne kategorije CRVEN bit će prikazana kao mreža međusobno povezanih značenja koja proizlaze iz prototipnog središta. Dostupni empirijski podaci iz domene boja jasno ukazuju na njihovu univerzalnost, ali i jezičnu/kulturološku specifičnost. Stoga je cilj ovoga rada dvojak. Prvo, propitivat ćemo motivacijsku ulogu sveprisutnih prirodnih prototipova, poput krvi i vatre, u konceptualizaciji perifernih značenjskih proširenja u oba jezika (Wierzbicka 1990; Verosub 1994). Drugo, analiza će pokušati potvrditi ključnu ulogu dvaju kognitivnih mehanizama – metafore i metonimije – u takvu leksičkom nastanku. Posebnu pozornost posvetit ćemo identifikaciji metonimijskih tipova u izgradnji ljudskog mišljenja, gdje očekujemo i određene međujezične sličnosti (Langacker 1999). S druge strane, spoznajna usađenost može ukazivati na jezično-kulturološke različitosti. Stoga ćemo pokazati da se ponuđenim kognitivnim mehanizmima može objasniti tek dio široke palete prenesenih značenja u različitim jezicima. Za potpun opis svih konvencionalnih jedinica s prenesenim značenjem predlažemo dinamični proces izgradnje značenja koji bi uzeo u obzir ne samo znanje o jeziku već i relevantne kulturološke čimbenike.