Original scientific article
Page 501 - 515

Jezični krajobraz u Mostaru

Ivana Grbavac
E-mail: ivana.grbavac@tel.net.ba
ORCID: https://orcid.org/0000-0002-9469-5848
Sveučilište u Mostaru

Jezikoslovlje.14.501.Grbavac.pdf [ 0.56 MB - English]
Download article
Downloaded 1576 times
Abstract: Cilj je ovoga rada predstaviti rezultate jedne novije vrste istraživanja – istraživanja jezičnoga krajobraza – koja je po prvi put primijenjena u gradu Mostaru. U teorijskom i metodologijskom pristupu primijenjene su teze i paradigme istraživača jezičnog krajobraza počevši od Rosenbauma i sur. (1977), Spolskog i Coopera (1991), preko Landryja i Bourhisa (1997), Ben-Rafaela i sur. (2006), Cenoza i Gortera (2006), Backhausa (2007), pa sve do Edelman (2010). Cilj je istraživanja otkriti bitne informacije o sociolingvističkoj situaciji u gradu Mostaru. Naime proučavanjem jezičnoga krajobraza u danom gradu možemo doći do zaključaka o jezičnoj i društvenoj zajednici, dominantnim kulturološkim idealima i različitim društvenim segmentima. Zanimalo nas je u kojoj mjeri jezični krajobraz grada Mostara reflektira jezike kojima se govori u jezičnoj zajednici toga grada. S tim je ciljem, koristeći se teorijskim postavkama i analitičkim instrumentarijem opisanim u recentnim radovima u disciplini, analizirano tisuću sto deset jezičnih znakova prikupljenih na šest lokacija u gradu metodom uzorkovanja radi postizanja raznovrsnosti. Rezultati analize znakova pokazali su da jezični krajobraz u Mostaru ima svoje specifičnosti uvjetovane čimbenicima kao što su etnolingvistički sastav, geografska distribucija, odnosi moći, prestiž jezika, simbolička vrijednost, vitalnost jezika i pismenost.
Keywords:
jezični krajobraz, jezični znak, javni prostor, višejezične sredine, etnolingvistički sastav,
Article data in other languages: English