PASIVI I KONSTRUKCIJE SLIČNE PASIVU U PRIJEVODU HRVATSKOG PRAVNOG TEKSTA NA ENGLESKI

Abstract: Ovaj se rad temelji na analizi hrvatsko-engleskih parova pasivnih rečenica izdvojenih iz dvaju paralelnih pravnih tekstova od ukupno 23.140 riječi. Time se željela odrediti učestalost pasiva i konstrukcija sličnih pasivu u pisanom pravnom diskursu, utvrditi je li tijekom prevođenja došlo do promjena u njihovoj strukturi te je li to imalo utjecaja na tematsku strukturu rečenica. Prvi korak bio je izdvojiti sve pasive i konstrukcije slične pasivu te razvrstati ih u unaprijed određene kategorije. Nadalje, bilo je potrebno izdvojiti pasivne rečenice iz oba teksta, odrediti im temu i utvrditi koji je elementi tvore te kojem tipu pripada. Kao posljednji korak analize uspoređivali su se parovi pasivnih rečenica kako bi se utvrdio odnos između gramatičke (pasivne i pasivu slične) i tematske strukture. Rezultati potvrđuju uvriježeno mišljenje da su pasivne i pasivu slične konstrukcije češće u engleskom nego u hrvatskom jeziku, posebice kada je riječ o perifrastičnom pasivu. U hrvatskom je tekstu najčešći pasiv tvoren ličnim glagolskim oblikom i česticom se. Zanimljiv je i podatak da se taj pasivni oblik na engleski najčešće prevodi kao perifrastični pasiv. Što se tiče tematske strukture, najučestalijom se pokazala nominalna tema koja se podudara sa subjektom rečenice. Utvrđivanje odnosa između spomenute gramatičke i tematske strukture pokazalo je da unatoč tome što je u najvećem broju slučajeva došlo do promjene gramatičkoj strukturi, to nije rezultiralo promjenom teme.To se može pripisati činjenici da je već u izvornom hrvatskom tekstu došlo do promjene uobičajenog reda riječi u rečenici čime je u velikom broju slučajeva objekt postavljen na početno mjesto preuzeo ulogu subjekta na gramatičkoj i teme na obavijesnoj razini. Dobiveni podaci ukazuju na važnost daljnjeg propitivanja i razumijevanja teme u prevođenju. Naime, postavlja se pitanje koliko je važno prilikom prevođenja poštovati ono što autor teksta postavi kao ishodište/polazište rečenice. Osim toga, nameće se i problematika „prirodnog“ jezika kroz različite diskurse, odnosno koliko se unutar pojedinog diskursa (u ovom slučaju pravnog) može i smije udaljiti od onoga što govornici prepoznaju kao „svoj“, „prirodni“ jezik.