Razlike među studentima unutar inojezičnog motivacijskog sustava pojma o sebi

Abstract: Zbog globalizacije engleski jezik je postao lingua franca svijeta što je utjecalo na jezičnu politiku. Prema Graddolu (2006), sve više zemalja postavljaju engleski kao obavezan predmet u osnovnim školama, tako da se engleski sve više smatra kao osnovna obrazovna vještina. Ove promjene su utjecale na različita područja proučavanja jezika, a posebno na proučavanje inojezične motivacije. Dörnyei (2005) smatra da istraživanje inojezične motivacije mora prihvatiti dvoslojni pristup, jedan za engleski jezik i drugi za ostale jezike. Dörnyei (2005, 2009) sugerira novi inojezični motivacijski okvir koji uzima u obzir ulogu engleskog jezika kao svjetskog jezika, tzv. 'inojezični motivacijski sustav pojmova o sebi' (engl. L2 Motivational Self System – L2MSS). Inojezični motivacijski sustav uključuje pojmove 'mogućih ja' (engl. possible selves) i 'budućih samovodiča' (engl. future selfguides), te se sastoji od 'idealnog inojezičnog ja' (engl. ideal L2 self), i 'traženog inojezičnog ja' (engl. ought-to L2 self) kao i od aspekata 'instrumentalnosti' (engl. instrumentality). Ovo istraživanje ispitivalo je motivaciju učenja engleskog jezika kod hrvatskih studentata te faktore koji bi mogli utjecati na razinu motivacije koristeći prethodno navedeni okvir (L2MSS). Rezultati su pokazali da duljina učenja engleskog jezika nije značajno utjecala na motivacijsku strukturu studenata. Međutim, veća razina inojezične motivacije, idealnog inojezičnog ja i pragmatičnih motiva povezanih s karijernim uspjehom pronađeni su kod studenata višeg obrazovnog stupnja. Razlike su također pronađene među različitim područjima studija na način da su studenti biotehničkog usmjerenja imali najmanju razinu inojezične motivacije. Pokazano je da postoje spolne razlike na nekoliko motivacijskih varijabli, točnije, pronađena je veća razina uloženog napora i pragmatičnih motiva povezanih s izbjegavanjem negativnih posljedica među ženama, dok su muškarci pokazali veću razinu na skali idealnog inojezičnog ja čak i nakon kontrole prethodnog školskog uspjeha.