Zašto Modrić i Real prije nego Real i Modrić? O redoslijedu vlastitih imena u koordiniranim konstrukcijama

Abstract: Redoslijed je sastavnica unutar konstrukcije s koordiniranim imenicama je u teoriji posve otvoren, tj. svaka od sastavnica se može pojaviti u početnom ili završnom položaju. U nekim specifičnim slučajevima realizacije konstrukcijskog okvira koordiniranog imenskog izraza njihov redoslijed ne mora biti tako proizvoljan. Dobro je poznato da je njihov poredak u nekim frazeološkim jedinicama, tzv. frazeološkim parovima, u pravilu nepromjenjiv (napr. duša i tijelo, kruh i sol, život i smrt, iće i piće, muž i žena) te je određen nizom kognitivnih čimbenika među kojima ikonična načela igraju veliku ulogu. Osim takvih konvencionaliziranih frazeoloških parova, relativni se poredak sastavnica čini vođen govornikovim komunikacijskim namjerama i stoga je u načelu prilično fleksibilan. Čini se, međutim, da u slučaju koordinacije vlastitih imenica koje označuju dijelove i cjelinu postoji očita sklonost prema konstrukcijama u kojima dio prethodi cjelini (Osijek i Slavonija prije nego Slavonija i Osijek, Modrić i Real prije nego Real i Modrić itd.) Te se razlike u njihovoj distribuciji i distribuciji koja se nalazi kod usporedivih imenica za neživo i općih imenica za živo u koordinaciji objašnjavaju pojmom konstrukcije s referentnom točkom (Langacker 1993). Unutar te konstrukcije vlastita imenica funkcionira kao referentna točka koja olakšava razrješavanje neodređenosti u slučaju da druga vlastita imenica ima više od jedne metonimijski povezane moguće interpretacije. Pokazuje se da su takve konstrukcije s koordinacijom funkcionalno bliske asocijativnoj množini kao sredstvu pomoću kojega se može referirati na heterogene kolektive koje odlikuje prisutnost nekog istaknutog ili fokalnog člana.