O nesklonjivim relativizatorim u nestandardnom hrvatskom iz arealne perspektive

Sažetak: U radu se razmatra uporaba nesklonjivih relativizatora u hrvatskome jeziku te je se uspoređuje s uporabom nesklonjivih relativizatora u ostalim europskim jezicima. U radu se naglasak stavlja na uporabu nesklonjivih relativizatora u nestandardnome hrvatskom. Rad je podijeljen u dva dijela. U prvome se dijelu predstavljaju već istražena pravila o uporabi nesklonjivih relativizatora u standardnome i nestandardnome hrvatskom. Pokazuje se da su nesklonjivi relativizatori običniji u nestandardnim idiomima te da su podložni manjem broju sintaktičkih ograničenja nego što je to slučaj u standardnome jeziku. Ukratko se razmatra i sociolingvistička situacija. U drugome se dijelu rada s pomoću mrežnog korpusa hrWac 2.0 analiziraju dvije dosad neistražene pojave vezane za uporabu nesklonjivih relativizatora u nestandardnome hrvatskom: udio pojedinih položaja antecedenta u relativnoj rečenici te ispuštanje resumptivne zamjenice kada je položaj antecedenta u relativnoj rečenici izravni objekt. Zbog prirode korpusa i nekih drugih razloga istraživani su samo relativizatori šta i kaj. Pokazuje se da je najčešći položaj antecedenta subjekt te u manjoj mjeri izravni objekt, a ostali su položaji vrlo rijetki. Nadalje, pokazuje se da se resumptivna zamjenica redovito ispušta kada je antecedent što neživo, a ako je antecedent što živo, gotovo nikada.