Kao jedan od vodećih jezikoslovnih časopisa u Republici Hrvatskoj, Jezikoslovlje ima za cilj promicanje konstruktivnog međudjelovanja teorije i jezičnog opisa, tako što će predstavljati široko zamišljen forum za istraživanja u tradicionalnim jezikoslovnim disciplinama, od fonologije i morfologije, preko sintakse do semantike i pragmatike, kao i za radove koji zadiru u susjedne discipline ukoliko su u njima iznesene spoznaje zanimljive jezikoslovnoj publici i/ili relevantne za suvremenu jezikoslovnu teoriju, metodologiju i/ili opis. Poduprt međunarodno priznatim Uređivačkim savjetom, časopis će objavljivati priloge koji su zanimljivi široj jezikoslovnoj zajednici te tako odražavati suvremena strujanja u istraživanjima u spomenutim disciplinama unutar najraznovrsnijih teoretskih modela. Jezikoslovlje će povremeno objavljivati posebne tematske sekcije ili brojeve koje će prirediti gost-urednik te će tako omogućiti svom čitateljstvu sagledavanje pojedine teme s različitih stajališta.

Jezikoslovlje prima priloge pisane na hrvatskom i engleskom jeziku. Radni jezik časopisa je hrvatski i engleski.

U časopisu se objavljujuje sljedećih sedam vrsta priloga (maksimalan opseg priloga obuhvaća sve sadržajne elemente: sažetak, sažetak na drugom jeziku, tekst, bilješke, tablice, slike, popis literature i sve dodatne sadržaje poput dodataka i sl.):

1. Izvorne znanstvene rasprave (između 3000 i 10 000 riječi)

vrsta su priloga u kojima se od autora očekuje da ponudi rješenja za problematiku koja je predmet rada. Mora postojati jasna povezanost između pojedinih dijelova rada, odnosno teorijske pozadine, hipoteza, istraživačkih pitanja, metodologije, analize, diskusije i zaključaka. Ciljevi, hipoteze i istraživačka pitanja moraju biti jasno artikulirani i autor se na njih mora pozivati u diskusiji. Metodologija mora biti primjerena istraživačkim pitanjima, odnosno hipotezama i mora biti jasno obrazložena.

2. Pregledni članci (između 3000 i 10 000 riječi)

donose pregled spoznaja o određenoj temi, uključujući one najaktualnije. Od autora preglednih članaka očekuje se da svojom analizom relevantne literature i iznesenih spoznaja daju stručan sud o valjanosti i/ili doprinosu pojedinih studija razumijevanju predmetne problematike te da istaknu njihov teorijski doprinos i značaj.

3. Diskusije (squibs) – oko 2000 riječi

su vrsta priloga u kojima se raspravlja o pojedinom konkretnom problemu ili uže definiranom pitanju ili se argumentirano iznose ili, pak, propituju pojedini teorijski stavovi. Pritom treba jasno istaknuti teorijsku relevantnost dotičnih problema, pitanja ili stavova te za njih ponuditi objašnjenja ili rješenja.

4. Prikazi knjiga (najviše oko 2500 riječi)

predstavljaju jasan pregled sadržaja pojedine (uredničke) knjige (rjeđe više njih) kao i njezinih kvaliteta i slabosti u okviru dopuštenog prostora od 2500 riječi. Zadatak je autora ove vrste priloga ocijeniti kvalitetu i doprinos knjige konkretnom području istraživanja. Dobar prikaz knjige u prvom će odjeljku smjestiti publikaciju u kontekst dotadašnjih istraživanja i radova u danom području te potom dati pregled i ocjenu njezina sadržaja prema poglavljima. Umjesto strukturiranja preglednog članka prema poglavljima analizirane publikacije, ove se vrste priloga mogu organizirati i prema ključnim sadržajnim aspektima analizirane publikacije, odnosno njezinim problemskim pitanjima.

5. Obznane (između 500 i 1000 riječi)

predstavljaju kratak sažetak sadržaja pojedine (uredničke) knjige iznesen u najviše 1000 riječi. Iz ove vrste priloga čitatelj treba dobiti tek toliko informacija o knjizi koliko mu je potrebno da donese odluku vrijedi li ju kupiti ili u cijelosti pročitati. Autori se pri izradi obznane trebaju voditi sljedećim pitanjima: kojim se općim pitanjima knjiga bavi? Kojim je sadržajnim aspektima knjige posvećena posebna pozornost? Koja je teorijska i metodološka podloga knjige? Kako je organizirana? Iako se u obznani može ponuditi vrlo uopćena ocjena doprinosa ili kvalitete knjige, ne daje se detaljna ocjena (pozitivna ocjena ili kritika). U ocjeni se treba ograničiti na općenite komentare o tome bavi li se knjiga aktualnim pitanjima, je li temi pristupljeno na primjeren način, o osnovnom znanstvenom doprinosu knjige, ciljanom čitateljstvu itd. Autori obznana o uredničkim knjigama mogu komentirati i slijed i organizaciju poglavlja te sukladnost pojedinih poglavlja s uredničkim ciljevima istaknutim u predgovoru.

6. Izvješća sa skupova (između 500 i 1000 riječi)

pružaju informacije o sljedećim osnovnim elementima skupa: tema i cilj skupa, naziv, mjesto i organizatori, veličina skupa (broj izlagatelja), ključni sudionici, odnosno plenarni i pozvani izlagači uključujući osvrt na teme i osnovne elemente iz njihovih izlaganja (moguće je dodati i dodatne informacije kojima će se čitatelje podsjetiti na profesionalni autoritet pozvanih i plenarnih izlagača). Treba se osvrnuti i na druga zapažena izlaganja te istaknuti njihovu relevantnost i za temu skupa i za dotičnu znanstvenu i stručnu zajednicu.

7. Osvrti (3000 do 10 000 riječi)

vrsta su priloga u kojima se propituju zaključci ranije objavljenih studija, pojašnjavaju njihove implikacije i/ili ističu u njima iznesene pogreške, netočnosti ili sadržajne i metodološke manjkavosti. Nije prihvatljivo u osvrtima iznositi pitanja etičnosti (plagijarizam, sumnja u iznošenje neistinitih podataka), budući da za to postoje drugi mehanizmi, niti je to prilika za komentirati pogreške tehničke naravi, primjerice propuste u navođenju popisa literature ili obrojčenju primjera. Autorima radova čiji je sadržaj predmetom izvornog osvrta uputiti će se poziv da se na taj osvrt očituju, tj. da ponude odgovore na sporna pitanja, pri čemu se od njih očekuje da iznesu nove argumente (mimo onih ranije objavljenih) u prilog svojim tezama ili zaključicma. U svom odgovoru autor se mora potruditi dodatno pojasniti, opovrgnuti ili na drugi način uvažiti argumente iznesene u izvornom osvrtu.

Prilozi opisani u točkama 1–3 podliježu dvostruko anonimnoj vanjskoj recenziji, dok oni opisani u točkama 4–7 podliježu uredničkoj recenziji.

Uz navedeno, u časopisu se povremeno objavljuju obavijesti urednika, nekrolozi i posebni uvodnici (tzv. editorials).

Najbolja praksa i etički standardi

Jezikoslovlje primjenjuje najbolju praksu u svim aspektima svog rada, a osobit se naglasak stavlja na dosljednu provedbu etičkih standarda u akademskom izdavaštvu. Uredništvo časopisa, njegovi autori i recenzenti imaju niz odgovornosti (temeljeno na COPE core practices and guidelines), koje su pobliže opisane u nastavku.

Odgovornosti Uredništva

Anonimnost, povjerljivost i otkrivanje podataka:

Uredništvo časopisa osigurava anonimnost autora rukopisa i recenzenata tijekom cijelog recenzijskog postupka. Od autora se traži da svoje rukopise dostave potpuno anonimno te su im dani konkretni naputci kako izbjeći otkrivanje vlastita identiteta u tekstu rukopisa, popisu literature i u svojstvima dokumenta (do kojih se u Microsoft Wordu može doći preko izbornika Datoteka, Svojstva). Uredništvo poduzima sve druge potrebne korake da bi osiguralo potpunu anonimnost rukopisa koji podliježu dvostruko anonimnoj recenziji ili uredničkoj recenziji. Uredništvo je dužno čuvati povjerljivost svih materijala dostavljenih časopisu i ne smije, bez izričitog pisanog dopuštenja autora, koristiti ili otkrivati bilo kakve informacije iz neobjavljenih rukopisa i materijala dostavljenih Jezikoslovlju.

Provjera izvornosti i postupci u slučaju sumnje u neetičnost:

Jezikoslovlje slijedi smjernice za najbolju praksu u primjeni načela transparentnosti i etičkih standarda, uključujući i mjera protiv/u slučaju sumnje u neetično ponašanje koje predlaže Committee on Publication Ethics (COPE). Svi su autori prilikom prijave rada dužni dostaviti popunjen, potpisan obrazac “Izjava autora”, čime potvrđuju da su se u izradi rukopisa pridržavali temeljnih načela istraživačkog integriteta iz Europskog kodeksa ponašanja za istraživački integritet.

Uredništvo posebno skrbi o otkrivanju plagiranih sadržaja i svih drugih oblika zlouporabe i neetičnosti u zaprimljenim rukopisima prije i tijekom recenzije. Svi prijavljeni rukopisi podliježu elektroničkoj provjeri izvornosti. Međutim, ukoliko se bilo kakvi oblici zlouporabe i neetičnosti otkriju nakon objave rada u Jezikoslovlju, Uredništvo će takve objavljene članke povući. Odgovornost za plagiranje u konačnici snosi autor, bez obzira na to jesu li slučajevi plagiranja otkriveni tijekom recenzije ili nakon objave rada. U slučaju otkrivanja bilo kakvih zlouporaba i neetičnosti u prijavljenim/objavljenim rukopisima, uredništvo dotičnom autoru izriče četverogodišnju zabranu prijave rukopisa časopisu.

Fair play:

U svojoj ocjeni rukopisa uredništvo je obvezno u obzir uzimati samo i isključivo intelektualni sadržaj rukopisa, ne praveći razlike u spolu, pripadnosti instituciji, rasi, religijskoj pripadnosti, državljanstvu itd. autora.

Recenzijski postupak i kriteriji ocjenjivanja priloga:

recenzijski postupak provodi se na temelju jasno razrađenih i javno dostupnih postupaka i kriterija kvalitete za sve vrste priloga, i one koji podliježu dvostrukoj anonimnoj recenziji vanjskih stručnjaka i one koji podliježu uredničkoj recenziji.

Odgovornosti autora

Kriteriji autorstva:

sve osobe koje su navedene kao autori rukopisa dale su značajan doprinos osmišljavanju i razradi ideje za rad, provedbi analiza i pisanju teksta rukopisa, uključujući njegovu konačnu inačicu. Sve osobe koje su navedene kao autori rukopisa preuzimaju javnu odgovornost za cjelokupan sadržaj rukopisa.

Ostale osobe koje su dale značajan doprinos radu, a ne zadovoljavaju uvjete za autorstvo

su sve osobe koje su pružile značajnu tehničku pomoć, pomoć u uređivanju rukopisa ili kakav drugi oblik potpore pri izradi rada, a ne ispunjavaju uvjete autorstva; te se osobe navedene u Zahvalama i za to su autorima dale svoju pisanu suglasnost. Potpisom na obrascu Izjava autora autori potvrđuju da su se, među ostalim, pridržavali gore navedenih kriterija autorstva.

Uvažavanje ciljeva i tematskog okvira Jezikoslovlja:

prije prijave rada Jezikoslovlju, autori su dužni provjeriti odgovara li njihov rad ciljevima i tematskom okviru časopisa.

Istraživački integritet i Izjava autora:

od autora se očekuje da su se u provedbi istraživanja i izradi rukopisa pridržavali temeljnih načela istraživačkog integriteta (pouzdanost u osiguravanju kvalitete istraživanja, iskrenost u razradi i komuniciranju istraživanja, uvažavanje prava i doprinosa različitih sudionika u istraživanju i odgovornost za provedeno istraživanje). Kako bi se na najmanju moguću mjeru sveli rizici od neetičnog postupanja autora, od svih se autora traži da pri prijavi rukopisa ujedno ispune i potpišu Izjavu autora, čime se uređuju sva važna etička pitanja, a ponajprije pitanje autorstva, dvostruko objavljivanje i plagiranje. Rukopisi dostavljeni bez ispunjene i potpisane Izjave autora ne upućuju se u daljnju proceduru, o čemu uredništvo nije dužno posebno obavijestiti autore.

Uvažavanje i postupanje po primjedbama recenzenata tijekom preinačavanja rukopisa:

autori rukopisa koji su prihvaćeni pod uvjetom unošenja preinaka dužni su u zadanom roku uredništvo izvijestiti o tome namjeravaju li ići u preinake rukopisa ili ne.

U prvom slučaju, autori su dužni preinake napraviti u zadanom roku. Pritom u propisanom obrascu pod nazivom „Odgovori autora“ moraju naznačiti na koji su način postupili po svakoj od primjedaba oba recenzenta i jasno naznačiti (istaknuti bojom) sve izmjene u preinačenom tekstu. Autori mogu u iznimnim slučajevima odlučiti ne uvažiti pojedine primjedbe recenzenata, no takve se odluke trebaju svesti na najmanju moguću mjeru i svaku je potrebno temeljito obrazložiti.

Jezik priloga i upute za oblikovanje teksta:

prije prijave rada, autori su dužni svoje rukopise jezično redigirati, a ukoliko nisu izvorni govornici jezika na kojemu je rad napisan, dužni su svoj rukopis dati na lekturu izvornom govorniku. Radovi koji ne zadovoljavaju standarde kvalitete u pogledu jezika i stila neće se moći objaviti. Autori bi svoje rukopise prije dostave Uredništvu trebali uskladiti s najvažnijim uputama za oblikovanje teksta. Iako neuvažavanje nekih od tih uputa ne znači automatsko izuzeće rukopisa od razmatranja, rukopisi koji su u velikoj mjeri nesukladni s tim uputama (npr. nisu lektorirani, nisu anonimizirani, itd.), vratit će se autoru na doradu prije upućivanja u daljnji postupak. Sve eventualne preostale prilagodbe autori bi trebali napraviti u kasnijim fazama preinaka rukopisa.

Ozbiljne pogreške u objavljenim radovima ili prijavljenim radovima:

ukoliko u bilo kojem trenutku u tijeku ili nakon recenzijskog postupka ili nakon objave rada, autor utvrdi značajnu grešku ili netočnost u sadržaju rada prijavljenog/objavljenog u Jezikoslovlju, o tome je dužan odmah obavijestiti Uredništvo.

Odgovornosti recenzenata

Profesionalna odgovornost:

Uredništvo Jezikoslovlja ne provodi formalne postupke imenovanja recenzenata, no sustavno vodi i ažurira bazu potencijalnih recenzenata sukladno njihovim istraživačkim interesima i kompetencijama te vodeći se kvalitetom dotadašnjih iskustava u radu s pojedinim recenzentima (pravovremenost i kvaliteta recenzija). Od potencijalnih se recenzenata očekuje da poziv na recenziranje priloga za Jezikoslovlje prihvate samo ukoliko smatraju da su dovoljno stručni za ocjenu ponuđenog priloga. Osim toga, umjesto impresionističkih, holističkih ocjena rada, od recenzenata se očekuju konkretni komentari, potkrijepljene kritike i konstruktivni prijedlozi temeljem kojih uredništvo može donijeti svoju konačnu odluku. Od recenzenata se očekuje da u iznošenju prednosti i manjkavosti rukopisa budu u potpunosti nepristrani, iskreni i konstruktivni.

Povjerljivost i otkrivanje informacija:

recenzenti moraju čuvati povjerljivost svih informacija u vezi s rukopisom ili sadržanih u rukopisu koji im je dostavljen.

Pravovremenost:

od recenzenata se očekuje da odgovore na poziv za recenziju priloga u razumnom roku (obično u roku od nekoliko radnih dana), čak i ukoliko smatraju da se ne mogu prihvatiti recenziranja priloga. Od recenzenata se traži da svoja izvješća dostave u roku od 2 do 3 mjeseca od primitka rukopisa. Međutim, budući da recenzenti za taj posao nisu plaćeni, a da je u pravilu riječ o stručnjacima koji imaju brojne druge profesionalne obveze, recenzijski se postupak iznimno može odužiti i mimo tog roka. Potencijalni recenzenti ne trebaju prihvatiti recenzirati rukopis ukoliko imaju razloga vjerovati da neće biti u mogućnosti odraditi recenziju ili da ju neće moći odraditi u zadanom roku. Ukoliko, pak, dođe do promjena okolnosti nakon što je recenzent već pristao recenzirati ponuđeni rukopis, te mu je za recenziju slijedom tih okolnosti potrebno više vremena ili ju više uopće ne može odraditi, recenzent o tome treba odmah obavijestiti Uredništvo. Ako recenzent nije u mogućnosti recenzirati ponuđeni prilog, Uredništvo ga može zamoliti za prijedlog eventualnog zamjenskog recenzenta.

Sumnja u neetičnost i zlouporabe:

Jezikoslovlje očekuje od svojih recenzenata da Uredništvu skrenu pozornost na bilo kakve probleme etičke naravi s kojima se susretnu u tijeku recenziranja priloga te da ga obavijeste o sumnji u bilo kakav oblik zlouporabe u provedbi ili objavi istraživanja (plagiranje, dvostruko objavljivanje itd.).

Recenzijski obrazac i kriteriji ocjenjivanja:

Jezikoslovlje ima recenzijski obrazac s posebnim rubrikama koje predstavljaju pojedine kriterije za ocjenu rada kao i tri moguća ishoda po svakoj rubrici: neprihvatljivo, prihvatljivo, izvrsno. Od recenzenata se očekuje i ukupna ocjena, odnosno da u odgovarajućoj rubrici daju preporuku uredništvu o prihvaćanju rada, prihvaćanju rada nakon prevedenih preinaka ili neprihvaćanju rada. U obrascu se nalazi i prostor predviđen za dodatne komentare koji autorima mogu pomoći u preinakama rukopisa (u slučaju prihvaćanja rada pod uvjetom unošenja preinaka), a uredništvu u donošenju konačne odluke.

Od recenzenata se očekuje da preporuče neprihvaćanje rada ukoliko bi opseg potrebnih preinaka bio prevelik i podrazumijevao izradu gotovo potpuno novog rada.

Svi radovi prolaze početno uredničko vrednovanje da bi se utvrdila njihova tematska sukladnost s časopisom i primjerenost za upućivanje u recenzijski postupak. U ovoj se fazi odbacuju svi rukopisi koji nemaju potrebnu razinu izvornosti, kojima nedostaje fokus i jasno artikulirani ciljevi, hipoteze i istraživačka pitanja, koji sadrže ozbiljne pogreške u organizaciji, metodologiji i izvedbi, koji su na gramatički i stilski neprimjerenoj razini ili odstupaju od tematskog okvira časopisa. Pozitivno ocijenjene izvorne znanstvene rasprave, pregledni članci i diskusije upućuju se najmanje dvama stručnjacima u postupak dvostruko anonimne recenzije. Od svakog se recenzenta traži da donese objektivan, stručan, detaljan kritički sud o sadržaju rukopisa te da se suzdrži od holističkih, impresionističkih ocjena. Svaki recenzent na propisanom recenzijskom obrascu daje uredništvu preporuku o tome treba li rad prihvatiti, odbiti ili prihvatiti nakon preinaka. U slučaju suprotnih preporuka, rad se može uputiti na ocjenu I preporuku trećem recenzentu, iako u nekim slučajevima konačnu presudu o rukopisu donosi uredništvo. Konačnu odluku o (ne)prihvaćanju rada donosi uredništvo. Prikazi knjiga, obznane i izvješća sa skupova prolaze uredničku ocjenu kojom se utvrđuje tematska sukladnost takvih priloga s časopisom, njihov sadržaj i stil. Uredništvo časopisa i njihovi recenzenti dužni su u svojim ocjenama biti objektivni i dati podrobniji, konstruktivni osvrt na sadržaj priloga. Uredništvo svoje odluke donosi ne praveći razlike prema spolu, pripadnosti instituciji, rasi, religiji, nacionalnosti autora.

Jezikoslovlje omogućuje trenutni otvoren pristup svojem sadržaju korisnicima i njihovim institucijama. Korisnici mogu čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, ispisivati, pretraživati ili mrežno povezivati cjelovite tekstove članaka objavljenih u Jezikoslovlju bez traženja prethodnog dopuštenja od izdavača ili autora. To je u skladu s definicijom Budimpeštanske inicijative o otvorenome pristupu (BOAI).

Članci objavljeni u Jezikoslovlju daju se na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.

Uredništvo časopisa autorima ne naplaćuje prijavu priloga, njihovu obradu ni objavu članaka u časopisu.

Autoru pripada autorsko pravo na njegovom autorskom djelu objavljenom u ovom časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom te elektronskom formatu. Članci objavljeni u časopisu se, uz prikladno navođenje izvora, smiju besplatno koristiti u obrazovne i druge nekomercijalne svrhe. Primjerice, radove objavljene u Jezikoslovlju autori mogu pohranjivati u institucijske repoozitorije ili na svoje mrežne stranice, te ih objaviti u knjizi, pod uvjetom navođenja njihove prve objave u Jezikoslovlju, odnosno osiguravanja poveznica Na web stranice časopisa i Hrčka.

Jezikoslovlje je zastupljeno u sljedećim bazama podataka:

Web of Science Core Collection - Emerging Sources Citation Index (ESCI), Scopus - SJR. SCImago Journal & Country Rank, Central and Eastern European Academic Source (CEEAS), Central and Eastern European Online Library (CEEOL), The European Reference Index for the Humanities and the Social Sciences (ERIH PLUS), Hrčak, International Bibliography of Book Reviews of Scholarly Literature in the Humanities and Social Sciences (IBR), IBZ Online, Linguistics and Language Behaviour Abstracts (LLBA), Linguistic Bibliography- BrillOnline Bibliographies, MLA International Bibliography.

HRČAK

Nakladnik
Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
Lorenza Jägera 9, 31000 Osijek
http://www.ffos.unios.hr
helpdesk@knjiga.ffos.hr

Pretplata
Pretplatna je cijena časopisa HRK 100 za Hrvatsku, odnosno EUR 20 po godištu za pretplatnike u inozemstvu (od 2021. dva broja godišnje), a uključuje i poštarinu (IBAN: HR8423600001102484368, Zagrebačka banka d.d.).

Za narudžbe molimo kontaktirati Vladimira Poličić na vpolicic@ffos.hr

Između izdavača i drugih ustanova koje izdaju slične publikacije moguće je uspostaviti dogovore o razmjeni.