Izvorni znanstveni članak
Str. 35 - 51

OD NOMINALIZACIJA DO PITANJA – NA PRIMJERU TUKANOANSKIH JEZIKA

Dmitry Idiatov
University of Antwerp

Johan van der Auwera
University of Antwerp

Jezikoslovlje_1_.09.035.Idiatov_Auwera.pdf [ 0.16 MB - Engleski]
Preuzmi članak
Preuzeto 994 puta
Sažetak: Ovaj rad predstavlja komparativan i dijakronijski osvrt na problem postavljanja pitanja u južnoameričkim jezicima iz tukanoanske porodice. U tim smo jezicima postulirali povijesnu i semantičku vezu između nominalizacija i pitanja. Naša se hipoteza prvenstveno temelji na formalnoj istovjetnosti njihovih obilježa kao i na činjenici da upitni oblici glagola podsjećaju na nominalizacije utoliko što su manje finitivnoga oblika od njihovih izjavnih parnjaka, odnosno nedostaju im uobičajeni sufiksi kojima se označava sročnost sa subjektom. Pritom smo argumentirali da su upitni glagolski oblici nastali iz nominaliziranih predikacija koje su se upotrebljavale u inferencijalnim ili mirativnim konstrukcijama, a koje su brisanjem kopule stekle status nezavisnih iskaza. U semantičkome smislu, upitno se značenje najvjerojatnije konvencionaliziralo postupno tijekom faza u kojima se izražavala sumnja ili iznenađenje.
Ključne riječi:
tukanoanski jezici, Južna Amerika, nominalizacija, finitivnost, obilježja upitnosti, pitanja, evidencijalnost, mirativnost, historijska lingvistika, brisanje kopule, upitna konstrukcija, glagolski afiksi, upitni sufiks,
Podaci na drugim jezicima: Engleski