(Trans)formiranje identiteta u hrvatskoj zajednici u Gradišću

Sažetak: Gradišćanski su Hrvati potomci Hrvata koji su prije pet stotina godina napustili svoju domo-vinu i naselili područja zapadne Ugarske, Donje Austrije, južne Moravske i jug današnje Slo-vačke. Danas najveći dio živi u austrijskoj saveznoj zemlji Burgenland (Gradišće). Iako su uspjeli očuvati svoj jezik i kulturu, posljednjih se desetljeća broj govornika gradišćanskohr-vatskoga jezika znatno smanjio, a s obzirom na to da i dalje pada, gradišćanskohrvatski je je-zik ušao u UNESCO-v atlas ugroženih jezika. U našem smo se istraživanju njemačko-hrvatskih jezičnih dodira u Gradišću usmjerili i na pi-tanje identiteta ove hrvatske zajednice. Glavni nam je cilj bio ispitati mogućnost donošenja nekih općih zaključaka o gradišćanskohrvatskom identitetu na temelju analize jezičnobiog-rafskih tekstova i jezičnih biografija individualnih govornika. Analizom smo utvrdili da su dob, mjesto rođenja, podrijetlo i (materinski) jezik ključni parametri u procesu razvoja i obli-kovanja (multikulturalnog) identiteta. Budući da jezičnobiografski tekstovi i implicitno i ek-splicitno otkrivaju razmišljanja i stavove naših ispitanika, jezičnobiografska nam je metoda pružila dobar uvid u načine konstrukcije (dvostrukog) identiteta, kao i u trenutačnu situaciju u Gradišću.