Izvorni znanstveni članak
Str. 147 - 173

Između diskursa o prostoru i diskursa prostora: mogućnosti lingvo-semiotičke analize devetnaestostoljetnih tekstova o gradnji i dogradnjama Zavoda za umobolne u Stenjevcu

Mislava Bertoša

20.1_147_Bertosa_Izme__u_diskursa_o_prostoru_i_diskursa_prostoramogu__nosti_lingvo-semioti__ke_analize_devetnaestostoljetnih_tekstova_o_gradnji_i_dogradnjama_Zavoda_za_umobolne_u_Stenjevcu.pdprostoramogu__nosti_ling.pdf [ 0.38 MB - Hrvatski]
Preuzmi članak
Preuzeto 694 puta
Sažetak: U članku se iz perspektive semiotike prostora analiziraju temeljni dokumenti o osnivanju, ustroju i prostornim preinakama Zavoda za umobolne u Stenjevcu. Oslanjajući se na analitičko-diskursne modele ispituje se način na koji je u njima legitimiziran diskurs o prostornom ustroju stenjevečkog Zavoda i izdvajaju tri temeljna principa (estetski, ekonomski i utilitarni) s pomoću kojih je legitimizacija postignuta, te se identificiraju temeljni topoi i ispituje njihova argumentacija u različitim kontekstima. Posebno se analiziraju tekstovi u kojima različiti stručnjaci raspravljaju o budućem spacijalnom ustroju Zavoda i odmjeravaju prednosti i nedostatke dvaju temeljnih modela spacijalne organizacije ludničkih prostora u 19. stoljeću – paviljonskog i monolitnog. Rezultati analize pokazuju su da su neka od temeljnih obilježja diskursa o prostornom uređenju Zavoda u Stenjevcu ekonomičnost, povoljnost i oportunost te funkcionalnost i svrhovitost. Oni se promatraju u sprezi s kontekstom razdoblja, ponajprije s prevladavajućim društvenim vrijednostima i devetnaestostoljetnim idejama o liječenju umobolnika.
Ključne riječi:
semiotika prostora, legitimizacija, topoi, Zavod za umobolne u Stenjevcu (19. stoljeće), diskursna analiza.,
Podaci na drugim jezicima: Engleski