Jezik kao političko pitanje: Slučaj zapovjednog jezika u austrougarskoj vojsci

Sažetak: Rasprava prikazuje političku krizu dualizma u višenacionalnoj Austro-Ugraskoj izazvanu ja-čanjem političke opozicije mađarskih magnata u Ugarskom parlamentu. Potakli su je krupni veleposjednici-magnati sa zahtjevom da se u ugarsku vojsku uvede mađarski kao zapovjedni jezik. Taj zahtjev je implicirao razdvajanje zajedničke vojske i osporavanje zajedničkog vr-hovnog zapovjednika cara Franje Josipa. Pitanje mađarskog jezika je zbog toga bilo prven-stveno političko pitanje, koje je u krajnjoj konsekvenci značilo daljnje slabljenje veza sa za-padnom polovicom monarhije do potpunog ugarskog otcjepljenja, ali i mogućnost daljnje ma-đarizacije ostalih nacionalnosti. Car se tome suprotstavio najavom novog izbornog zakona ko-jim bi mađarska manjina izgubila pravlast nad nemađarskom većinom u Ugarskoj. Podršku je dobio od liberalne stranke na čelu s Istvánom Tiszom koji je dobro procjenio da dualizam pr-venstveno štiti mađarske interese u Ugarskoj. Strah od novog izbornog zakona otrijeznio je i mađarske nacionaliste pa su odustali od revizije austrougarske Nagodbe, a Car je nakon toga odustao i od provedbe zakona o općem pravu glasa u Ugarskoj, vođen neposrednim politič-kim interesima iako bi upravo takav zakon pod određenim povoljnim političkim okolnostima, kojih na žalost nije bilo, mogao u perspektivi postati temelj, ne za rušenje, već za očuvanje Austro-Ugarske.