Leksikografska obrada frazema s promjenjivom glagolskom sastavnicom u hrvatskome

Sažetak: Korpusna istraživanja u nekim jezicima (npr. u engleskome) pokazuju da su glagolski frazemi najpromjenjivija vrsta frazema, pri čemu najčešće varira upravo glagolska sastavnica. Zbog toga brojni jednojezični rječnici bilježe varijante frazema s promjenjivom glagolskom sastavnicom, pa tako i opći i frazeološki rječnici hrvatskoga jezika. Međutim, u njima se javljaju neke nedosljednosti u prezentaciji takvih frazema. U pojedinim se slučajevima navode sve varijante, a u drugima samo neke, dok na ostale glagole kojima se može zamijeniti frazeološka sastavnica upućuju kratice i sl. i itd. Osim toga, rječnici ne daju uvijek primjere s drugim glagolima osim onih u natukničkome liku. To korisnicima može predstavljati poteškoće, osobito kod kratice itd. jer ona pokazuje da je riječ o glagolima s kojima frazeološka sastavnica nije u značenjskoj vezi. Također, za neke varijantne oblike zabilježene u rječnicima ne može se utvrditi je li riječ o ustaljenim ili inovativnim izrazima jer za njih nema potvrde u izvorima odnosno jer se ne bilježi kreativna uporaba frazema. Cilj je ovoga rada na temelju korpusnog istraživanja frazema s promjenjivom glagolskom sastavnicom pokazati da je broj varijanata ograničen, što nije vidljivo iz kratica poput i sl. Također, cilj nam je pokazati da izbor zamjenskih sastavnica nije posve slobodan, već se oslanja na konceptualna ograničenja, a to je važno za njihovu leksikografsku obradu. U korpusu hrWaC pretražili smo 187 glagolskih frazema koji u Hrvatskom frazeološkom rječniku (2014) imaju oznaku i sl. i itd. Rezultati pokazuju da među glagolima kojima se može zamijeniti frazeološka sastavnica postoje razlike u frekvenciji i uporabi, a neki frazemi javljaju se i u oblicima i značenjima koji nisu zabilježeni u rječniku. To pokazuje da u rječniku treba eksplicitno navesti sve ustaljene varijante, što će korisnicima omogućiti bolje razumijevanje frazema i sigurniju uporabu. Osim toga, korisnicima bi trebalo ukazati na primjere kreativne uporabe frazema jer je riječ o sustavnim promjenama. Na temelju korpusnih podataka i frazeografske prakse u drugim jezicima pokazujemo moguće načine leksikografske obrade frazema s promjenjivom glagolskom sastavnicom u jednojezičnim rječnicima hrvatskoga jezika.