METONIMIJA I LEKSIČKI ASPEKT U ENGLESKOM I FRANCUSKOM

Sažetak: U članku se dokazuje značaj u kodiranju glagolskog aspekta u međujezičnim razmjerima. U istaknutoj kontrastivnoj studiji narativnih tekstova Guillemin-Flescher (1981: pogl. 2) zamjećuje da se engleski i francuski često razlikuju po tome koja je faza neke aspektualne situacije kodirana u izričaju. Kao primjer možemo usporediti rečenicu iz poznatog romana Françoisa Mauriaca, Thérèse Desqueyroux, s njezinim engleskim prijevodom (2): (1) Le train ralentit, siffle longuement, repart. (2) The train came to a halt, uttered a long whistle, and started to move again. U francuskom je originalu kodiran proces ponovnog kretanja, dok je znakovito da se engleski prevoditelj odlučio verbalizirati tek početnu fazu ovog procesa pomoću ‘inceptivne glagolske konstrukcije’ te tako metonimijski ukazati na proces kao cjelinu. U prilogu ispitujemo hipotezu da se engleski, za razliku od francuskoga, sustavno služi općenitom metonimijom tipa DIO DOGAĐAJA UMJESTO CIJELOG DOGAĐAJA koja se realizira kao dvije podmetonimije, POČETNA FAZA DOGAĐAJA UMJESTO CIJELOG DOGAĐAJA te NASTUP DOGAĐAJA UMJESTO CIJELOG DOGAĐAJA. Pretraživanje korpusa u kojemu su dva različita tipa tekstova, dvojezični transkripti rasprava kanadskog parlamenta te pripovijednih književnih tekstova otkriva da se u oko 20% slučajeva u kojima engleski jezik metonimijski rabi inceptivnu glagolsku konstrukciju ekvivalentno značenje u francuskom izražava neposredno u jednom jedinom glagolu. To se dovodi u vezu sa zapažanjem da se engleski više služi metonimijom tipa POTENCIJALNO UMJESTO STVARNOG uz glagole opažanja i mišljenja.