Izvorni znanstveni članak
Str. 533 - 563

Manjinski jezici i jezična politika u ruralnom području Baranje (Hrvatska) – analiza slučaja

Ljubica Kordić
E-mail: kljubica@pravos.hr
ORCID: https://orcid.org/0000-0002-2900-7906
University of Osijek

Jezikoslovlje.13.533.Kordic.pdf [ 0.2 MB - Engleski]
Preuzmi članak
Preuzeto 1080 puta
Sažetak: Rad istražuje položaj manjinskih jezika u hrvatskim osnovnim školama u višejezičnim zajed-nicama na primjeru sela Darda, smještenog uz hrvatsko-mađarsku granicu. Istraživanje se te-melji na upitniku koji je razvio prof. dr. Sture Ureland sa Sveučilišta u Mannheimu, Nje-mačka, u okviru širega znanstvenog projekta o manjinskim jezicima u Europi. Upitnik od ukupno 43 pitanja proveden je na uzorku od 53 učenika uključenih u manjinski obrazovni program Osnovne škole u Dardi, višejezičnoj zajednici udaljenoj 10 km od grada Osijeka. Uzorkom su obuhvaćena djeca osnovnoškolskog uzrasta koja uglavnom pripadaju trima na-cionalnim manjinama: mađarskoj, srpskoj i romskoj. U prvom dijelu rada autorica opisuje jezičnu politiku Hrvatske s posebnim osvrtom na manjinske jezike. Glavni je dio rada posve-ćen analizi rezultata upitnika s obzirom na uporabu manjinskih jezika u školi i u svakodnev-noj komunikaciji, kao i na stavove ispitanika prema konkretnom manjinskom jeziku te prema hrvatskom kao službenom jeziku. U zaključku autorica uspoređuje dobivene rezultate te na primjeru višejezične zajednice u Dardi nudi prikaz položaja manjinskih jezika u pograničnom području s Mađarskom. Rezultati će također ukazati na specifičnosti primjene jezične politike u hrvatskim osnovnim školama te kako se takva jezična politika odražava na etnolingvističku vitalnost konkretne višejezične zajednice.
Ključne riječi:
višejezičnost, manjinski jezici, Baranja, mađarski jezik, romski jezik, srpski jezik, hrvatski jezik,
Podaci na drugim jezicima: Engleski