Izvorni znanstveni članak
Str. 225 - 248

Njemačka frazemska konstrukcija N1 an N1 i njezini prijevodni ekvivalenti u hrvatskom jeziku

Manuela Karlak
E-mail: mkarlak@ffos.hr
Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

Snježana Babić
E-mail: snjezana.babic@ffos.hr
Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

jezikoslovlje_27-1-231-254.pdf [ 0.36 MB - Hrvatski]
Preuzmi članak
Preuzeto 7 puta
Sažetak:

Frazemske konstrukcije predstavljaju specifičnu i još nedovoljno istraženu potkategoriju frazeologizama (Ziem 2018). Definiraju se kao idiomatske kombinacije riječi koje se sastoje od leksičkoga sidra i varijabilnih mjesta, pri čemu im je značenje cjelovito, a struktura sintaktički stabilna. Glavni cilj ovoga rada koji proizlazi iz projekta PhraConRep kontrastivna je analiza njemačke nominalne reduplikacijske konstrukcije N1 an N1 te njezinih prijevodnih ekvivalenata u hrvatskom jeziku kako bi se utvrdila strukturna i semantička obilježja navedene frazemske konstrukcije u njemačkom i hrvatskom jeziku. Analiza korpusa (N=76), koji je u najvećoj mjeri ekstrahiran iz 48 književnih djela na njemačkom jeziku i njihovih hrvatskih prijevoda, pokazala je da su najčešće potvrđene realizacije njemačke frazemske konstrukcije N1 an N1 Seite an Seite, Schulter an Schulter, Kopf an Kopf i Tür an Tür, što je u skladu s ranijim istraživanjima. U najvećem broju slučajeva utvrđena je potpuna strukturno-semantička ekvivalencija, pri čemu se hrvatski ekvivalenti ostvaruju kao nominalne reduplikacije tipa N1 prep. N1 ili pak kao djelomični ekvivalenti koji zadržavaju strukturu frazemske konstrukcije, ali se prazna mjesta popunjavaju drugim vrstama riječi (X1 prep. X2). Analizirane konstrukcije pretežno su metonimijski motivirane i visoko idiomatične. Njihov je dominantni značenjski aspekt intenzivirajući. Istodobno je zabilježeno 11,82 % primjera bez metonimijske motiviranosti (npr. Haus an Haus, Rücken an Rücken), u kojima imenice zadržavaju doslovno značenje. Takvi primjeri odražavaju kvantitativni ili kontinuativni aspekt te se ujedno lakše prevode zbog semantičke transparentnosti. Rezultati potvrđuju da veća semantička i leksička ograničenja povećavaju idiomatičnost, ali smanjuju produktivnost. Dok potpuna ekvivalencija pokazuje manju varijabilnost, primjeri djelomične ekvivalencije i opisni prijevodi u hrvatskome jeziku pokazuju veću produktivnost i semantičko proširenje, osobito prema aspektima mentalne, emocionalne i ideološke bliskosti, čime se konstrukcija potvrđuje kao semantički višeslojna.

Ključne riječi:
frazemska konstrukcija, kontrastivna analiza, idiomatičnost, ekvivalencija,
Podaci na drugim jezicima: Engleski