NEDOSLOVNE I NEMETAFORIČKE PORABE DANSKOG GLAGOLA KOMME ‘DOĆI’

Sažetak: Razlučivanje doslovne, metaforičke i metonimijske porabe leksičkih jedinica nije trivijalan poduhvat, a bilježimo više pokušaja u literaturi da se uspostave međukategorije. Podijeljena su mišljenja o tome kako odrediti doslovno značenje leksema te kako odvojiti metaforička značenja od nemetaforičkih. Čini se da postoje i neka značenja leksema koja bi bila između tih dviju mogućnosti. U ovom se prilogu proučavaju takve porabe danskog glagola komme ‘doći’ te razmatra podobnost metonimije u njihovoj karakterizaciji. Polazi se od toga da svaki leksem ima svoje vlastito lingvističko značenje koje sadrži elemente određene konceptualne domene ili idealiziranog kognitivnog modela (IKM) kojemu leksem pripada – u ovom slučaju IKM-u kretanja. IKM sadrži neke obvezne elemente, ali tu mogu biti i neobvezni elementi. Pri doslovnoj porabi leksičke jedinice moraju biti prisutni svi obvezni elementi IKM-a kojemu pripada te neki dodatni elementi koji imaju razlikovnu ulogu prema drugim leksemima koji spadaju u isti IKM. Za svaki leksem mora se posebno definirati koji dodatni elementi spadaju u doslovno značenje pored obveznih elemenata. Metaforičke porabe nastaju preslikavanjima IKM-a kojemu leksem pripada na neki drugi IKM, obično neki apstraktniji model. U metaforičkoj porabi nedostaju najtemeljniji elementi lingvističkog značenja – u našem slučaju element kretanja i objekt koji se kreće. Pored doslovne i metaforičke porabe glagola komme, nalazimo i nekoliko poraba koje ne spadaju ni u jednu od tih dviju kategorija. One se mogu smatrati metonimijama ako prihvatimo određenje metonimije koje je nešto šire od tradicionalnog, tj. ako pretpostavimo da do metonimijske porabe može doći izostavljanjem ili dodavanjem elemenata.