Izvorni znanstveni članak
Str. 1 - 68

Odnosna rečenica: semantički pristup

Mislav Benić
E-mail: mbenic@ihjj.hr
Institut za hrvatski jezik, Zagreb

FINAL_Beni_%C3%A7_jezikoslovlje_25-1-7-74.pdf [ 0.57 MB - Hrvatski]
Preuzmi članak
Preuzeto 74 puta
Sažetak:

U radu se nastoji dati maksimalno zadovoljavajuća definicija odnosne rečenice. Ona se temelji na semantičkim kriterijima jer je značenje univerzalnije od forme. Razmatraju se samo finitne konstrukcije, a analiza se fokusira na hrvatski jezik, i u znatno manjoj mjeri na još neke indoeuropske jezike, pa bi tipološku vrijednost rezultata tek trebalo provjeriti. U literaturi se odnosne rečenice definiraju na različite načine i u različitom opsegu. Pri tom se shvaćanja odnosnih rečenica ili temelje na jasnim kriterijima, ali nisu intuitivna/praktična, ili su intuitivna/praktična, ali se ne temelje na jasnim kriterijima. U ovom se radu nastoji na jasnim kriterijima definicije i na funkcionalnosti definirane kategorije. Funkcionalnost se shvaća kao unutarnja funkcionalnost (koherentnost sustava odnosnih rečenica) i kao vanjska funkcionalnost (uklopivost u nadsustav zavisnih rečenica). Odnosne se rečenice u radu definiraju kao: 1. zavisne rečenice koje primarno vrijednost nekoga parametra u situaciji glavne rečenice određuju kao jednaku ili na ovaj ili onaj način nejednaku vrijednosti istoga parametra u situaciji koju same izriču (restriktivne odnosne rečenice) i 2. poluzavisne rečenice nadovezane na glavnu rečenicu tako da kao specifičnu anaforu sadrže neku njezinu sastavnicu, parametar ili cijelu situaciju (nerestriktivne odnosne rečenice). Tako definirana kategorija ima određena problematična mjesta, koja se u radu detaljno razmatraju. Ipak, njezinu koherentnost dokazuju brojne formalne i sintaktičke osobine specifične samo ili gotovo samo za definiranu kategoriju. Novodefinirana se kategorija vrlo dobro uklapa i u nadsustav jer omogućava podjelu većine zavisnih rečenica u tri koherentne i kompaktne skupine: upitne, izrične (eksplikativne!) i odnosne rečenice. Pri tom se zavisnoupitne rečenice mogu shvatiti i kao podskupina izričnih: izrične rečenice s nepoznanicom ili nepoznatom istinosnom vrijednošću. Razlika je pak među izričnim i odnosnim rečenicama ontološka. Izrične su rečenice prikladne za izricanje situacija, dok su odnosne rečenice prikladne ponajprije za izricanje nesituacija.

Ključne riječi:
odnosne rečenice, zamjenice, izrične rečenice, zavisne rečenice, restriktivne odnosne rečenice, nerestriktivne odnosne rečenice,
Podaci na drugim jezicima: Engleski