O razvoju euro-engleskog kao europske varijante engleskog jezika – stavovi i tumačenja

Sažetak: Još uvijek nije ponuđen odgovor na pitanje da li engleski jezik kojeg koriste ne-izvorni go-vornici u kontinentalnoj Europi vodi do stvaranja potencijalne europske varijante engleskog. U istraživanju koje se temelji na tri glavna kriterija (širenje funkcije, nativizacija forme, insti-tucionalizacija normi), Mollin (2006) je odbacio hipotezu o euro-engleskom kao zasebnoj va-rijanti, zastupajući tezu da kad bi euro-engleski postojao, prvo bi se materijalizirao među sveučilišnim profesorima i znanstvenicima “jer drugi govornici ne koriste engleski tako često s drugim Europljanima” (2006: 163). Međutim, mladi mobilni Europljani mogu se također svrstati u istu kategoriju i stoga mogu biti “motor” koji pokreće nastanak ove moguće vari-jante. Kako bismo istražili tu hipotezu, studija koju je proveo Mollin je dijelom replicirana i provedena putem upitnika sa 60 Erasmus studenata iz 25 europskih zemalja (svi su bili na razmjeni u Pečuhu u Mađarskoj, no na različitim studijima), u kojem su istraženi njihovi stavovi prema engleskom jeziku, prema euro-engleskom, i prema određenim strukturama koje su u literature navedene kao tipične za ovu varijantu (npr. ispuštanje nastavka –s u trećem licu jednine prezenta). Ova studija također ima za cilj utvrditi jesu li dobiveni usporedivi ili različ-iti rezultati.