Ponavljanja na primjerima intervjua s talijanskim političarima
U ovom se prilogu proučavaju vrste ponavljanja u specifičnoj podvrsti političkog diskursa – medijskom političkom intervjuu. Politički intervju razgovorna je vrsta u kojoj institucionalni akteri sudjeluju kako bi komentirali određenu temu, a njihov govor usmjeravaju medijski stručnjaci (v. Lauerbach i Fetzer 2007). Uloge, funkcije i motivacija sudionika određene su okruženjem u kojem se politički intervjui ostvaruju i prema svojem određenju oni bi trebali biti strukturirani govorni događaji s jasno definiranim pravilima i interakcijskim normama. Unatoč tome, vrlo je česta upotreba ponavljanja koja mogu imati različite funkcije: od onih koji su rezultat nesigurnosti, neugode i/ili nesnalaženja do onih planiranih i namjernih koji često imaju funkcije naglašavanje važnih riječi, sintagmi i rečenica kako bi se pojačala prijemčivost poruka, odnosno privukla pozornost slušatelja. Takva ponavljanja pojačavaju ilokucijsku snagu iskaza i persuazivnog su karaktera, čime se potvrđuje pretpostavka da politički diskurs često zanemaruje sadržaj, odnosno propoziciju i da se najčešće usredotočuje na učinak koji se želi postići pri obraćanju ciljanoj publici.
Cilj je istraživanja na primjeru medijskih intervjua s talijanskim političarima ukazati na različite funkcije ponavljanja koje političari koriste u toj podvrsti političkog diskursa. Analizirani korpus sastavljen je od dvanaest (12) intervjua talijanskih političara i novinara dostupnih na platformi YouTube (videoisječci su u trajanju cca 15 – 25 minuta svaki) koji su nastali u razdoblju između 2022. i 2024. godine. Intervjui u trajanju od cca četiri (4) sata transkribirani su u cijelosti kako bi se mogle izdvojiti i u njima analizirati različite vrste ponavljanja.
Kako bi se odgovorilo na istraživačka pitanja, intervjui su analizirani kvalitativno i kvantitativno, uz klasifikaciju različitih vrsta ponavljanja prema funkcionalnoj podjeli (prilagođeno i dopunjeno prema Lichtkoppler 2007; Ponzi 2019). Ova je klasifikacija omogućila analizu učestalosti i funkcionalne distribucije ponavljanja u intervjuima.
