Izvorni znanstveni članak
Str. 403 - 416

Semantička preferencija i semantička prozodija kolokacije make sense

Mirna Begagić
E-mail: mjasavic@yahoo.de
ORCID: https://orcid.org/0000-0002-7145-7468
Sveučilište u Zenici

Jezikoslovlje.14.403.Begagic.pdf [ 0.2 MB - Engleski]
Preuzmi članak
Preuzeto 10218 puta
Sažetak: Semantička preferencija i semantička prozodija dva su pomno analizirana pojma u korpusnoj lingvistici tijekom proteklih nekoliko godina. Kako su se povećavali obimi korpusa te napredovali alati za pronalaženje različitih leksičkih pojmova za različite svrhe, lingvisti su počeli detaljnije analizirati ta dva pojma. Dok se semantička preferencija može definirati kao odnos između određenog oblika riječi s nizom semantički povezanih riječi, semantička prozodija određene riječi ili izraza realizira se u kontekstu u kojem se određeni leksički pojam pojavljuje s drugim riječima ili izrazima. Ovaj članak osvrće se na istraživanje u kojem su analizirane semantička preferencija i semantička prozodija jedne od najčešće korištenih kolokacija glagola i imenice make sense. Okruženje u kojem se pojavljuje kolokacija make sense promatrano je u Korpusu suvremenog američkog engleskog jezika (COCA). Od prvih 100 kolokacija pronađenih slučajnim odabirom analizirana je svaka druga i svi oblici kolokacije uključeni su u istraživanje, tj. make sense, makes sense, made sense i making sense. Svi su oblici kolokacije analizirani pojedinačno, promatrani u kontekstualnom okviru od 10 riječi s obje strane kolokacije te uspoređeni. Rezultati ukazuju na vrlo važnu ulogu dvaju pojmova, semantičke preferencije i semantičke prozodije, prilikom definiranja jasnog značenja kolokacije make sense. Ovo istraživanje također podržava stav da su milijunski korpusi jedini pouzdani izvori koji pružaju točne i objektivne informacije o prirodnom jeziku.
Ključne riječi:
semantička preferencija, semantička prozodija, korpus, kolokacije, statistička mjera MI,
Podaci na drugim jezicima: Engleski