Skupine imenica + imenica u genitivu i pridjev + imenica u znanstvenome nazivlju

Sažetak: U radu se analiziraju imenske skupine ustrojstva imenica + imenica u genitivu te pridjev + imenica na primjerima znanstvenih naziva različitih područja (osobito tehničkih, a potom i ostalih) u prvome redu s obzirom na normativno pravilo na temelju kojega se normativna prednost u standardnome jeziku (pa time i u znanstvenome nazivlju) daje skupini pridjev + imenica ako je značenje skupina o kojima je riječ isto. Polazeći od činjenice da su u znanstvenome nazivlju brojni nazivi u kojima se to pravilo ne poštuje, propituju se izvori i dosezi toga pravila i formaliziraju oni slučajevi u kojima se takve zamjene ne provode. Cilj je ovoga rada istražiti odnos između dvaju načina modificiranja imenice (pridjevom ili imenicom u genitivu) u nazivlju, utvrditi koji su čimbenici koji utječu na mogućnost/nemogućnost preoblike jednoga ustrojstva u drugo te utvrditi doseg spomenutoga normativnog pravila. Proučavanjem naziva obaju ustrojstava koji se upotrebljavaju u istome značenju (npr. osovina kočnice i kočnička osovina, lanac dizalice i dizalični lanac, ležajna nestabilnost i nestabilnost ležaja, vratilo pogona i pogonsko vratilo, medijska odgovornost i odgovornost medija, medijski pravobranitelj i pravobranitelj medija, programski monitoring i monitoring programa), što u pravilu upućuje na nelagodu u prihvaćanju spomenutoga pravila, te naziva koji imaju samo jedno od spomenutih ustrojstava (os ležaja, dijelovi ležaja, ploča remena, glava cilindra, ventil motora, glava pile, brzina rezanja, prototip motora, smjer vlakana, bolest bubrega, upala jetre, pogonski kotač, usisni ventil, bubrežni kamenac, jetrene probe) te onih koji su tvoreni s pomoću obaju modela, ali se upotrebljavaju u različitome značenju (metalno prevlačenje i prevlačenje metala, medijska pismenost i pismenost medija) izvode se zaključci na temelju kojih bi to pravilo trebalo dopuniti i preoblikovati.