Prevođenje preporuka (za zapošljavanje) s aspekta teorije skoposa

Sažetak: Pojam kulturne različitosti međunarodnih dokumenata koji se koriste prilikom zapošljavanja sve je naglašeniji. U razdoblju slobodnog tržišta, konkurencije na svjetskoj razini i globalnog tržišta rada, prevoditelj nema više samo ulogu jezičnog posrednika, već postaje i stručnjak za komunikaciju. Prevođenje je definirano kao interakcija komunikacijske strategije, koja je određena svojom svrhom, skoposom. Na primjeru njemačkih i slovenskih pisama preporuke za zapošljavanje analizirat će se princip društveno-kulturnog položaja izvornih tekstova i njihovih prijevoda, uzimajući istovremeno u obzir povijesni i pravni kontekst. Pojmovi poput međunarodne, u ovom slučaju slovensko-njemačke kulture prijava za zapošljavanje, te usko povezanih kulturnih načela kompozicije teksta, istaknuti su kao prioritet ovog članka o holističko-translatološkom proučavanju dokumenata korištenih za zapošljavanje, a koji se temelji na empiričkoj analizi 27 prevedenih njemačkih i slovenskih preporuka za zapošljavanje. Navedeni prijevodi se uvelike razlikuju – ne samo po svojoj strukturi, već i prema položaju u pravnom sustavu u navedenim državama, te po značaju koji im se pridaje u procesu zapošljavanja. Za pozitivnu ocjenu poslodavca u Njemačkoj, pismo preporuke mora biti prilično detaljno, dok se kratka pisma preporuke smatraju relativno negativnima. U Sloveniji pak, pisma preporuke moraju biti što kraća i konciznija.